Beta blokatori za hipertenziju, Blokatori beta adrenergičkih receptora

Na ovaj način omogućuje se bolja tolerancija napora. Pre početka uzimanja beta blokatori za hipertenziju blokatora treba obratiti pažnju na eventualnu insuficijenciju bubrega ili jetre.
- Robert Bernat, dr.
- Sa cime podici tlak
- Život s hipertenzijom
Ako je insuficijencija bubrega izražena, a prisutne su i manifestacije insuficijencije jetre, potrebna beta blokatori za hipertenziju opreznost. Terapija beta blokatorima je dugotrajna i može je odrediti jedino lekar.
The website is currently not available
Doza leka se ne sme menjati bez konsultacije lekara. Većina ovih lekova ukida se postepeno, što se posebno odnosi na koronarne bolesnike. Na početku terapije beta blokatorima, kod nekih bolesnika mogu se pojaviti slabost, zamor, vrtoglavica, glavobolja blagog stepenadiareja prolivopstipacija zatvormučnina i retko bol u trbuhu. Nekada se bolesnici žale na gušenje i otežano disanje.
Blokatori beta adrenergičkih receptora
Beta blokatori se često prepisuju u kombinaciji sa diureticima. Za lečenje blaže hipertenzije beta blokatori se kombiniraju s tiazidima hidrohlorotiaziddok se za lečenje teže hipertenzije koriste jači diuretici poput furosemida Lasix.
Posledica ovoga je smanjenje vaskularnog otpora u koronarnom krvotoku i smanjenje ukupnog perifernog otpora usled sistemske vazodilatacije. Vazodilatacija je posledica blokade kalcijumskih kanala i smanjenog influksa jona kalcijuma u vaskularne glatke mišiće.
Antihipertenzivno dejstvo je posledica smanjivanja perifernog vaskularnog otpora, a antianginozno dejstvo je rezultat smanjenja potrošnje kiseonika u miokardu. Smanjuje snagu srčane kontrakcije, usporava rad srca i smanjuje potrebe srca za kiseonikom. Diltiazem povećava dilataciju koronarnih krvnih sudova i smanjuje periferni vaskularni otpor zbog čega se koristi u prevenciji pojave angine.
Dilatacijom krvnih sudova smanjuje periferni vaskularni otpor, čime snižava dijastolni i sistolni krvni pritisak. Osnovno dejstvo kalcujumskih antagonista usmereno je na srčani i glatki mišić. Verapamil, na primer, deluje na srce, dok većina dihidropiridina pokazuju jače dejstvo na glatki mišić.
Beta blokatori i njihova klinička primjena
Kalcijumski anatagonisti mogu izazvati usporavanje rada srca i AV blok delovanjem na vježbi za hipertenziju tkivo, ali se ovo ublažava refleksnim pojačavanjem aktivnosti simpatičkog nervnog sistema koja nastaje usled vazodilatacije krvnih sudova.
Na primer, nifedipin može izazvati tahikardiju, diltiazem samo blage promene u broju otkucaja u minutu ili ne menja brzinu rada srca, dok verapamil usporava rad srca. Antagonisti kalcijuma izazivaju generalizovanu dilataciju arterija i ateriola, što smanjuje krvni pritisak, ali nemaju veliki uticaj na vene.
Izazivaju koronarnu vazodilataciju zbog čega se primenjuju kod pacijenata sa vazospastičnom anginom koja nastaje usled spazma koronarnih arterija. Kod aritmija, blokatori kalcijumskih kanala se primenjuju da uspore brzinu rada komora kod brze atrijalne fibrilacije i da spreče ponovnu pojavu supraventrikularne tahikardije. Većina neželjenih efekata antagonista kalcijuma odnosi se na dužinu njihovog farmakološkog delovanja.
Mogu izazvati crvenilo lica i glavobolju, oticanje zglobova, opstipaciju, malaksalost, palpitacije, tahikardiju, periferne edeme i prolaznu hipotenziju koja je posledica vazodilatacije… čitaj dalje.